(objavljeni nakon 1. 10. 2023. godine) 

Hajdarević, Sabira: Djeca kao žrtve u Euripidovim tragedijama, u: Ivon, Katarina; Košta, Tomislav; Vidaković Samaržija, Donata (ur.), Nova promišljanja o djetinjstvu / Dijete i prostor (Rethinking Childhood / Child and Space), Svučilište u Zadru / Univerza v Mariboru, 2024. (str. 15 – 34)

Motiv ubojstva djece čini okosnicu četiriju Euripidovih tragedija (Hekaba, Heraklo, Medeja i Trojanke), a ovo istraživanje upozorava na narativne prednosti uključenja dječjih likova u njih. Osvijetljena je dualnost položaja djece u fabulama: njihovo sadašnje postojanje suprotstavljeno je ideji njihova budućeg potencijala, a autoričin je fokus na pathosu koji proizlazi iz neispunjenja spomenutog potencijala i iz prekida linearne transformacije dječjih likova od onoga što su (djeca) do onoga što su mogli postati (odrasli). Euripid varira broj djece u dramama, spol i identitete njihovih ubojica te načine i svrhe njihovih likvidacija, a u ovom radu prezentiran je dijapazon tih varijacija i definirana je njihova svrha. Pažljiva tekstna analiza upotpunjena je digitalnom pretragom tekstova drama s pomoću ključnih riječi, poput termina παῖς i τέκνον te njihovih izvedenica. Rezultati istraživanja proširuju naše poznavanje Euripidove narativne tehnike i oblikovanja zapleta u tragedijama čiji je glavni motiv djecoubojstvo.

Sorić, Diana: Murano e le feste veneziane nella lettera di Antun Vrančić al patrizio veneziano e viceré di Cipro Carlo Cappello. Povijesni prilozi, vol. 42. No. 65., 2023.

U radu se prvi put interpretira pismo humanista Antuna Vrančića (1504 – 1573)  mletačkom patriciju i potkralju Cipra Carlu Cappellu (1492 – 1547) iz 1546. godine. Pismo je napisano u Mlecima za vrijeme Vrančićeva boravka kod Carlova sina Fracesca Cappella. Posebna se pozornost posvećuje Vrančićevim opisima mletačkih običaja za vrijeme karnevala i svetkovine Festa della Sensa. Osim toga, nadopunjuju se i korigiraju neki biografski podatci o Carlu Cappellu.

Hajdarević, Sabira: Aristaenetus’ Collection: “Male” and “Female” Letters?, Systasis, 41, 2023. (str. 1 – 19)

U radu se istražuje Aristenetova fikcionalna epistolarna zbirka naslova Erotska pisma. Po prvi puta ispitano je je li autorov odabir spola korespondenata utjecao na a) formalne osobitosti pisama, b) opisanu radnju te naročito c) konstrukciju roda i rodnih uloga u pismima. Istraživanjem je dokazano kako Aristenetov odabir spola korespondenata nipošto nije nasumičan jer se „muška” i „ženska” pisma zbirke znatno razlikuju svojim formalnim i sadržajnim karakteristikama, a dijelom i konstrukcijom roda.

Glavan, Maria Mariola: Propertius IV 9 as a Reflex of the Indo-European Fire in Water Mytheme. Journal of Indo-European Studies, Vol. 50, Number 3 & 4, Fall/Winter 2022, pp. 361-387

U ovom se radu, u kontekstu indoeuropskog mitema o vatri u vodi, istražuje Propercijeva pjesma 4,9 u kojoj se pripovijeda o Heraklovu nasilnom uzimanju vode iz izvora božice Bona Dee. U pjesmi se analiziraju najistaknutiji elementi rekonstruiranog mitema, preciznije vatra, voda, konji i rodno pitanje te preusmjeravanje energije putem seksualnih kanala. Također se raspravlja o insinuaciji ljudske žrtve u svrhu osnivanja žrtvenika Herculis Invicti Ara Maxima. Posebna je pozornost posvećena rodnom pitanju u pjesmi te o njegovoj ulozi u rekonstrukciji mitema o vatri u vodi.