(objavljeni nakon 1. 10. 2023. godine)
Serreqi Jurić, Teuta. Epistolary Topoi in the Correspondence between Byzantine Emperor Constantine VII Porphyrogenitus and Theodore, Bishop of Cyzicus. Croatica et Slavica Iadertina 20 (2024), br. 2: 77-115.
Opseg rada: 59,30 kartica.
Sažetak: The letters exchanged between Byzantine emperor Constantine VII Porphyrogenitus (913-959) and his close friend Theodore, Bishop of Cyzicus, are of the utmost importance, representing the only preserved example of authentic writings from the emperor. Other than the fact that the correspondence offers details concerning the relationship between Theodore and Porphyrogenitus and their personal lives, it also provides a good foundation for the study of Porphyrogenitus’ style of writing, which is very useful considering that the authorship of the emperor’s literary inheritance is still the object of scholarly discussion. The corpus of this study is made up of ten letters written by Theodore and addressed to Constantine (whose letters of reply have not been preserved) from the Vindobonensis Collection and correspondence between Theodore and Porphyrogenitus from the Athos Collection (ten of Theodore’s and eight of Constantine’s letters). Epistolary topoi found in the letters will be analyzed and divided into two groups: contemplative and linguistic. The aim is primarily to present the features of Porphyrogenitus’ letter-writing style, but also that of his correspondent, with special reference to the extent to which rhetorical recommendations were followed when composing letters.
Znanstveni doprinos: Korespondencija bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta, temeljni tekst za proučavanje careva stila pisanja po mišljenju relevantnih stručnjaka, podvrgnuta je detaljnoj filološkoj analizi te urodila značajnim spoznajama kako o karakteristikama careva epistolarnog stila koji dosad nije bio detaljno proučavan, tako o bizantskoj epistolarnoj kulturi u 10. stoljeću. Nadalje, istraživanje je rezultiralo i zanimljivim podatcima koji su dragocjeni za proučavanje autorstva careva opusa. Prema riječima recenzenata ovo istraživanje predstavlja "jedan od najznačajnijih suvremenih doprinosa za poznavanje stila Konstantina VII. Porfirogeneta", dok urednik temata donosi ocjenu kako "rad upotrebljava pojam stila na temeljnoj razini i predstavlja filološku analizu par excellence". Istraživanje je financirano putem institucionalnog projekta Digitalizacija izvora za poznavanje ranosrednjovjekovne hrvatske povijesti I: Konstantin Porfirogenet, De administrando imperio (DigIzDAI) (IP.01.2023.19) na Sveučilištu u Zadru pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Teute Serreqi Jurić.
Hajdarević, Sabira: Djeca kao žrtve u Euripidovim tragedijama, u: Ivon, Katarina; Košta, Tomislav; Vidaković Samaržija, Donata (ur.), Nova promišljanja o djetinjstvu / Dijete i prostor (Rethinking Childhood / Child and Space), Svučilište u Zadru / Univerza v Mariboru, 2024. (str. 15 – 34).
Motiv ubojstva djece čini okosnicu četiriju Euripidovih tragedija (Hekaba, Heraklo, Medeja i Trojanke), a ovo istraživanje upozorava na narativne prednosti uključenja dječjih likova u njih. Osvijetljena je dualnost položaja djece u fabulama: njihovo sadašnje postojanje suprotstavljeno je ideji njihova budućeg potencijala, a autoričin je fokus na pathosu koji proizlazi iz neispunjenja spomenutog potencijala i iz prekida linearne transformacije dječjih likova od onoga što su (djeca) do onoga što su mogli postati (odrasli). Euripid varira broj djece u dramama, spol i identitete njihovih ubojica te načine i svrhe njihovih likvidacija, a u ovom radu prezentiran je dijapazon tih varijacija i definirana je njihova svrha. Pažljiva tekstna analiza upotpunjena je digitalnom pretragom tekstova drama s pomoću ključnih riječi, poput termina παῖς i τέκνον te njihovih izvedenica. Rezultati istraživanja proširuju naše poznavanje Euripidove narativne tehnike i oblikovanja zapleta u tragedijama čiji je glavni motiv djecoubojstvo.
Sorić, Diana: Murano e le feste veneziane nella lettera di Antun Vrančić al patrizio veneziano e viceré di Cipro Carlo Cappello. Povijesni prilozi, vol. 42. No. 65., 2023.
U radu se prvi put interpretira pismo humanista Antuna Vrančića (1504 – 1573) mletačkom patriciju i potkralju Cipra Carlu Cappellu (1492 – 1547) iz 1546. godine. Pismo je napisano u Mlecima za vrijeme Vrančićeva boravka kod Carlova sina Fracesca Cappella. Posebna se pozornost posvećuje Vrančićevim opisima mletačkih običaja za vrijeme karnevala i svetkovine Festa della Sensa. Osim toga, nadopunjuju se i korigiraju neki biografski podatci o Carlu Cappellu.
Hajdarević, Sabira: Aristaenetus’ Collection: “Male” and “Female” Letters?, Systasis, 41, 2023. (str. 1 – 19).
U radu se istražuje Aristenetova fikcionalna epistolarna zbirka naslova Erotska pisma. Po prvi puta ispitano je je li autorov odabir spola korespondenata utjecao na a) formalne osobitosti pisama, b) opisanu radnju te naročito c) konstrukciju roda i rodnih uloga u pismima. Istraživanjem je dokazano kako Aristenetov odabir spola korespondenata nipošto nije nasumičan jer se „muška” i „ženska” pisma zbirke znatno razlikuju svojim formalnim i sadržajnim karakteristikama, a dijelom i konstrukcijom roda.
Glavan, Maria Mariola: Propertius IV 9 as a Reflex of the Indo-European Fire in Water Mytheme. Journal of Indo-European Studies, Vol. 50, Number 3 & 4, Fall/Winter 2022, pp. 361-387.
U ovom se radu, u kontekstu indoeuropskog mitema o vatri u vodi, istražuje Propercijeva pjesma 4,9 u kojoj se pripovijeda o Heraklovu nasilnom uzimanju vode iz izvora božice Bona Dee. U pjesmi se analiziraju najistaknutiji elementi rekonstruiranog mitema, preciznije vatra, voda, konji i rodno pitanje te preusmjeravanje energije putem seksualnih kanala. Također se raspravlja o insinuaciji ljudske žrtve u svrhu osnivanja žrtvenika Herculis Invicti Ara Maxima. Posebna je pozornost posvećena rodnom pitanju u pjesmi te o njegovoj ulozi u rekonstrukciji mitema o vatri u vodi.