Studenti svih studija mogu upisati veći broj izbornih predmeta na Odjelu za klasičnu filologiju. Predmeti se upisuju putem Studomata. Upisi traju do 18. listopada.

Na Odjelu se mogu učiti jezici (latinski i starogrčki) te razni predmeti iz područja antičke književnosti, povijesti i kulture, za koje nije potrebno imati predznanje latinskog ili starogrčkog, jer se radi sa prijevodima tekstova.

Popis i opis predmeta dostupan je ovdje

Prema odredbama važećeg Pravilnika o studijima i studiranju, čl. 37: Zahtjev za mirovanje prava i obveza se podnosi najkasnije u roku od 30 dana od dana nastanka okolnosti koja studenta sprječava u izvršavanju obveza iz studija isključivo na propisanom obrascu.  Postojanje opravdanoga razloga student dokazuje odgovarajućom liječničkom ili drugom vjerodostojnom dokumentacijom.

Zamolbe se Povjerenstvu za razmatranje zamolbi za mirovanje obveza iz studija mogu podnositi do 1. srpnja za tekuću akademsku godinu poštom ili na protokol na adresu Mihovila Pavlinovića 1.

Izvorni znanstveni rad „Djeca kao žrtve u Euripidovim tragedijama“ izv. prof. dr. sc. Sabire Hajdarević upravo je objavljen kao poglavlje u važnoj interdisciplinarnoj dvojezičnoj znanstvenoj monografiji Nova promišljanja o djetinjstvu / Dijete i prostor (Rethinking Childhood / Child and Space). Monografija je izdana u suradnji Sveučilišta u Zadru i Univerze v Mariboru, a uredili su je izv. prof. dr. sc. Katarina Ivon, doc. dr. sc. Tomislav Košta i doc. dr. sc. Donata Vidaković Samaržija. Monografija sadrži 27 znanstvenih radova, a podijeljeni su tematski u četiri cjeline: Interpretativni potencijali prostora u književnosti i kulturi, Prostorna značenja u jeziku i filmu, Duhovni, virtualni i stvarni prostori u odgoju i obrazovanju te Prostori u igri i umjetnosti.

Poglavlje izv. prof. dr. sc. Sabire Hajdarević predstavlja važan doprinos poznavanju grčke tragedije u cjelini, a fokusirano je na detaljnu analizu Euripidove narativne tehnike te oblikovanje zapleta u tragedijama čiji je glavni motiv djecoubojstvo.

Monografija je dostupna ovdje.

Susreti sa studentima prve godine prijediplomskih studija i prve godine integriranih prijediplomskih i diplomskih studija održat će se u utorak, 1. listopada 2024. Na Odjelu za klasičnu filologiju susret sa brucošima održat će se u 10:45 u učionici 137 (3. kat, zgrada na Rivi).

Nastava za studente prijediplomskih i integriranih studija te studente druge godine diplomskih studija počinje u srijedu, 2. listopada 2024. godine.

Nastava za studente prve godine diplomskih studija počinje u ponedjeljak, 7. listopada 2024. godine.

Opširnije.

Odjel za klasičnu filologiju Sveučilišta u Zadru poziva Vas na „Europsku noć istraživača“ koja će se održati u petak 27. rujna 2024. od 17 do 22 h.

Rok za prijavu je 27. rujna 2024. Opširnije.

Upis u akad. god. 2024./2025. započinje 16. rujna 2024., a završava 18. listopada 2024. i obavljat će se online. Opširnije.

Izv. prof. dr. sc. Teuta Serreqi Jurić i doc. dr. sc. Maria Mariola Glavan sudjelovale su na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji Latin vulgaire - latin tardif XV, Munchen, 2.-6. rujna 2024., u organizaciji Bavarske akademije znanosti i umjetnosti, koja je okupila najuglednije svjetske znanstvenike koji se bave kasnim i vulgarnim latinitetom. U izlaganju "Vulgar Latin Characteristics of Latinisms in the Prose Works of Constantine VII Porphyrogenitus (913.-959) predstavljeni su rezultati istraživanja oko 400 latinizama u Porfirogenetovim najvećim proznim djelima koji su po prvi put sustavno obrađeni. Istraživanje predstavlja iznimno vrijedan doprinos za proučavanje Porfirogenetova opusa i bizantskog grčkog jezika, a provedeno je u sklopu institucionalnog projekta "Digitalizacija izvora za poznavanje ranosrednjovjekovne hrvatske povijesti I: Konstantin Porfirogenet, De administrando imperio" (IP.01.2023.19) na Sveučilištu u Zadru.

Objavljen je zbornik radova  međunarodnog znanstvenog skupa The 17th NooJ International Conference 2023 koji se održao od 31. svibnja do 2. lipnja 2023. godine na Sveučilištu u Zadru u organizaciji Odjela za klasičnu filologiju i Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru u suradnji s NooJ asocijacijom i Centre de Recherches Interdisciplinaires et Transculturelles Sveučilišta Franche-Comté (Besançon, Francuska). Više o konferenciji možete naći ovdje. Zbornik su uredili Anita Bartulović, Linda Mijić i Max Siberztein, a izdao ga je Springer Verlag u svojoj CCIS seriji (Communication in Computer and Information Sciences). Opširnije.

17. i 18. srpnja na Sveučilištu u Zadru održao se radni sastanak s radionicom na znanstveno-istraživačkom projektu MONACORALE - MONAsteriorum CORpus Adriaticorum et Locorum Ecclesiasticorum u kojem uz inozemne partnere sudjeluju Odjel za klasičnu filologiju i Odjel za arheologiju sa Sveučilišta u Zadru. Projekt je nastao kroz suradnju francuskih, hrvatskih i talijanskih znanstvenika koji se bave istraživanjem arhivske građe, pisanih povijesnih vrela, te crkvenim i samostanskim lokalitetima smještenima uz istarsku i dalmatinsku obalu Jadrana. Nakon izvještaja i izlaganja na sastanku radne skupine, u okviru radionice u Zadru radilo se na prikupljenim bazama podataka. Opširnije o projektu možete pročitati ovdje.